
Spoj nevinosti i seksipila
Bez brige, u naslovu je samo riječ o Džukinu crtežu! Bilo da prelistavate raskošno Bookglobeovo izdanje Tajne povijesti, koje je izvorno izašlo za francuski Delcourt ili Libellusove Odmetnute (Outlaw Nation), ovaj vas majstor realističnog izričaja i čiste linije naprosto mora oduševiti! Međutim, morate li u njegovu crtežu ipak nešto posebno izdvojiti, u najuži će vam izbor sigurno ući njegova grafička interpretacija ljepšega spola. Jednostavnim riječima, njegove djevojke posjeduju tako neodoljivu nevinu putenost, da ih smjesta poželite upoznati!
Džuka je počeo raditi stripove potkraj osamdesetih, nakon mature u Školi za primijenjenu umjetnost, a od 1990. surađuje s Darkom Macanom kao scenaristom, s kojim je napravio većinu svojih stripova objavljenih u Hrvatskoj. Njihov je prvi zajednički uradak serija kratkih horor priča Albert the Butler, dok je najpoznatiji svakako Svebor i Plamena, izvorno čitavo desetljeće objavljivan u Modroj lasti, a prošle je godine doživio i luksuzno integralno reizdanje u nakladi zagrebačke Fibre.
Za to je djelo 1997. dobio nagradu za najrealističniji strip u Hrvatskoj, no zbog inozemnog je angažmana morao rad na ovom serijalu prepustiti Matiji Pisačiću, koji je posao oko crtanja ovog, dosad najduljeg hrvatskog stripa za mlade, uspješno i priveo kraju. Džuka se s Macanom okušao i u projektu internetskog stripa u tjednim pasicama u nastavcima. Koncept je zanimljiv koliko i simpatičan: lišite li Martina Mysterea svih njegovih mana, dobit ćete pametnu, ali luckastu, jednostavnu i neodoljivu djevojku po imenu Martina Mjesec, koja svoje misteriozne slučajeve rješava vještinom Detektiva nemogućeg, ali bez njegova uobičajenog pokazivanja pameti i široke naobrazbe.

Tvrdokorni konzervativci ipak nemaju razloga buniti se - Martina je doživjela i svoje "papirnato" izdanje u Q-stripu te reizdanje u izvornom formatu albumčića-pasice u biblioteci Maliq striptilinić. Među ljubiteljima i kolekcionarima stripova manje je poznato Džukino sudjelovanje (koautori Valentino Radman i Dalibor Talajić) u radu na strip-albumu po tekstovima Gibonnijevih pjesama Judi, zviri i beštimje, u izdanju zagrebačke diskografske kuće Dallas Records. Ovo cijenom povoljno, ali produkcijski neatraktivno, klamano, opskurno izdanje danas je jako teško nabavljivo, iako se godinama na kapaljku prodavalo u Dancing Bearovu CD-shopu u Gundulićevoj ulici u Zagrebu.
Stripovi koje je Džuka radio za Amerikance ipak su mu donijeli najveći komercijalni uspjeh i učinili ga svjetski poznatim. Za spomenute Odmetnute (za koje je scenarij napisao Jamie Delano) dobio je 2001. godine i nagradu Russ Manning za debitanta godine. Svakako treba spomenuti i četverodijelni mini-serijal Hellblazer Special: Lady Johanna Constantine, te danas možda i najpopularniju seriju na kojoj je radio Y - the Last Man, za koju je nekoliko epizoda pred koju godinu nacrtao i Goran Parlov.
Uvjereni smo kako mu je najbolji strip za zahtjevno američko tržište upravo onaj sljedeći. Bacite li pogled na njegove internetske stranice ili na njegov blog i vi ćete dijeliti isto mišljenje.
Kowalsky